Njonom Angal Bib Hobao Sao waeb bisao o
1
Haeben Saroklme angalom aol heneng men aolisao o
Pibnao ora Ngaorom su hesa saohar kab nao warisao tomb Haeben Saroklme Angal obu hasesa. Ngub hasaol obu Ngaor hesa bao hasbi o obu di Ngaor ora hasesa.* Njo 17:5; 1 Njo 1:1-2; Kao 19:13 Mbes ora ngub hasao o obu Ngaor kab bao hasbisa. Ngub bao habur kisbin Ngaor obum Haeben Saroklme Angal ndam was hambun sao warin kisaol, tangar mondom hambun sao kang ora di nao warisao ora.* 1 Kor 8:6; Kol 1:16-17; NjuS 1:2 Ngub inj, obu bombor o haeben saroklmen te ora habur, haeben mao saraoklao aol ngom tenaol hambun bao mao baklbur hayao.* Njo 5:26 Ngub hayao o bao ngom em hundur wiyao o bor em hundur nao win ko bao mao baklbur hayaol, em hundur ngom bao ngo haklao ub ora nao men mbaklao ora.* Njo 3:19
Aol is mend obun imbi Njon hasaol, Ngaorom aol ngo obu bember pe haen kobur eben kisao.* Mat 3:1; Luk 1:13-17; Luk 1:76; Luk 3:2 Ngub bisaol aol Njon obum ngub obobur, obum Bao Mao Baraoklao Aol ngon te tenaolom pangen kao kaloklao tomb, tenaol hambunom Haeben Saroklme Angal ngol hul ha haen ko kao kalokl ibisao. Aol Njon ngo ngub ibisao o obu Bao Mao Baraoklao Aol inj ibisao. Ngub inj, obum bao ngo wen oboklao ko tenaol hambunom pangen kao kalokl ibisao.* Njo 1:20 Ngub ibisaol bombor ngo tomb was, Bao Mao Baraoklao Aol hobao sao ora ngo obum tenaol hambun bao mao baklbur ibisesa.* Njo 8:12; 1 Njo 2:8
10 Bao Mao Baraoklao ngo obum su ngo bor di habur, obum su ngo di warisao o obum su ngo warise ko tenaol hambunom nao hindismi.* Njo 1:3; Njo 17:25 11 Obu su ngon aorao ora habur obun su and te nda oral ubukl ko ibisao o, tenaol obun sem ngo baebenom nje oborob obaeng ib nao kismi. 12 Ngub bismi o tenaol mendbor obu bor oborob obaeng ib kismi baebenom obul hul ha hasmil, obun burim mbini ngo baeben Ngaoron isi wane haen kisesa.* Kal 3:26 13 Mbini tenaol ngo Ngaoron isi wane mao hasao baeben, tenaolom mbinin kone bor mbinin mbib turi homo nongnas maru woroklme ub inj mbini Ngaoron isi wane mao hasao ka. Ngub inj, Ngaor obun mbib ora obun isi wane mao hasao ora.* Njo 3:3-6; Nje 1:18; 1 Pit 1:23
14 Heneng ora Haeben Saroklme Angal ngom aol men aolaoklbir nao hesa haru haklbur ibisao. Obu obun Abon Isi kuwis akl bombor ora hasaol, obun Abom obu bao bi ora mao hasao o ibisaol, naom di obu bao bi ora ngo hasao ub hindismao. Obu nao haru haklbur ibisaol, obu kone dund se ukl bombor ora u habur, tenaol hond homo bisur aondao ora bu hasao ub di naom hindismao ora.* Luk 9:32; Njo 2:11; Kal 4:4; Pil 2:7; NjuS 2:14 15 Njon Mbabtas Biyao Aolom di aol ngon te kao dund bu habur, angal aondao bu ora ngub ko hasao. Aol ngo obu nim ini bor mbes kao njundis ub aol mend nao ma ora bor oboklao o, ni di nao mari tomb obu mbes pind bili ora hasaol, hobao sao aondao ora obu yao ko kao njundis kisao.* Mat 3:11; Njo 1:27; Njo 1:30
16 Haeben Saroklme Angal ngo aol men aolaokl ibisao nda obun kone bor nao hambun hond aondao ora homo haraoklao ub, obum nao hond homo bisur bi hakol biyao ora.* Kol 2:10 17 Mbes Ngaorom Moses bor man kao kalisao o was pangisumndis o, ngubi tomb Njises Karas obu tenaol mende bor hond homo kone woroklme ub di, kone dund se ukl bombor woroklme ub di, obu ngo baebenon te ora yaol hambun sao ngubi baeben obu bor was hakl ibisao.* Oro 6:14; Oro 10:4 18 Aol is bombor ora mondom di Ngaor obu kang ora di nao hindismi ora. Ngub inj, Ngaoron Isi is bombor ora ngo obum obun Ab hesa mbibi bombor o oral haroklbe o obobur, obum nao bor Ngaoron te hobao sao ora ngo kao dund be ong, oborob ora pangemin ka.* Mat 11:27; Njo 6:46; 1 Tim 6:16; 1 Njo 4:12
Njon Mbabtas Biyao Aolom angal bib kao dund bu hasao o
Mat 3:1-12; Mak 1:7-8; Luk 3:15-17
19 Ngo tomb Nju semom mbinin baolum aol mendbor di, Libae sem mendbor di, ngo baeben bor Njon Mbabtas Biyao Aol obu bor nje Ngaorom Eben Ke Aol Karas be? aeb ora hael ko ne mukl puklub kismisa. Ngub kismil mbinim Njurusalem hakl obobur, Njon Mbabtas Biyao Aol nda hasaol obo ne mubur kakl, Nje aeb ora hael? kismisa. 20 Ngub kismil Njon Mbabtas Biyao Aolom kowes nao bi, ni aol ngo ora hae ko bao kao pabur kakl, Ni Eben Ke Aol inj hae kisesa.* Njo 3:28 21 Ngub kisaol mbinim obu bor wakl kakl, Ngub sin nje aeb ora hael? Nje Ilanja be? kimisa. Ngub kismil Njonom kakl, Inj ora kisesa. Ngo tomb mbinim wakl ne mubur kakl, Ngub sin nje naom man mini aol mend wen oboklao ko hondo haroklmao nde, nje ngo obae o sene ye? kismisa. Ngub kismil Njonom mbinin angal ngon ko san lubur kakl, Aoh, ni aol ngo inj kisesa.* Mat 11:14; Njo 6:14; Njo 7:40 22 Ngo tomb obum ngub inj was kisaol, mbinim obu bor wakl kakl, Nje aeb ora hael balem? Naom aol ngo nje aeb ora haeb ko hondokl pu kaemi baeben bor, obu aol ngo ora sene sa ko kao kalam paomun ub, njem ni aol ngo ora hae ko njen mbib lesi ub mend kao ora kismisa. 23 Ngub kismil Njon Mbabtas Biyao Aolom kakl, Mbes Ngaoron man mini aol Asayam ngub buklao ko mbuk waeb bu wisao ub su tenaol nao biri bor aol mondom angal aondao bu ora mend kobur kakl, Njem Aorao Aondao poklao hareron man man bu kare mao dund sarukl burukl pu lao ke wisaol, ni aol ngo ora hae kisesa. 24 Ngo tomb aol ngo baeben mbini Peresi semom ne mukl puklub kismil, 25 mbinim Njon Mbabtas Biyao Aol bor ne mubur kakl, Wao. Nje Eben Ke Aol di inj, nje Ilanja di inj, nje man mini aol mend wen oboklao ko hondo haroklmao nde di inj seneng, njem baehaemen oran asub ko tenaol hambun mbabtas bu harilib? kismisa.* Mat 21:25; Njo 1:33 26 Ngo tomb mbinim ngub kismil, Njon Mbabtas Biyao Aolom mbinin angal ngon ko san lubur kakl, Nim tenaol hambun ibom ora mbabtas bu hae o, ini hayem ol aol bombor mend haenbur o, inim obu nao hende ora haroklme kisesa. 27 Ngub kobur kakl, aol aondao hobao sao ora ngo obu ninao ma bor oboklao o, ni kho ora hae ol nim aol ngo oboklao o obun aongao su di nao kolaklaeb se ora yao kisesa.* Njo 1:15; Bis 13:25 28 Angal ngo kisao o su Betani ib Njoran mende nan bor Njon Mbabtas Biyao Aolom tenaol mbabtas bu hasao bor hambun sao ko hasesa.* Mat 3:6; Njo 10:40
Njises obu Ngaoron some sib hondbao non bi yao kisao o
29 Ngo tomb ekera nan Njon Mbabtas Biyao Aolom hindisaol, Njises obu harer bor wen obu hasaol oboklbur ibisaol, Njon Mbabtas Biyao Aolom kakl, Haondaoklaob. Isu ngo ebe o obu Ngaoron Some Sib Hondbao ebel, obum sun tenaol hambunom khorob bismi sao kunakaklao ora kisesa.* Njo 1:40; 1 Pit 1:18-19 30 Ngo tomb Njon Mbabtas Biyao Aol ndam wakl kakl, Aol aondao hobao sao ora obu nim mbes nao ma bor oboklao kaklo nda ngo ebe o ka. Ni nao mari tomb di obu mbes pind bili ora hasaol, ni kang ora hae o obu hobao sao aondao ora hae kisesa.* Njo 1:15 31 Ngub kobur kakl, Nim di aol ngo obu mbes ngo hasao ub nao hendebur o, nim tenaol hambun ibom ngo mbabtas bu haruklu ub, su Isreyel tenaol hambunom aol ngo wen oboklao ko henden ko bu haruklu nda kisesa. 32 Ngo tomb Njon Mbabtas Biyao Aol ndam aol ngon te kao dund bubur kakl, Nim Wesao Ebe Tangar sao ebeyabukl non bi oram yu heben hakl obobur, aol ngo obu men mbanaol hondowao kisesa.* Mat 3:16 33 Ngub kobur kakl, Wesao Ebe Tangarom ngo men mbaesao tomb di aol ngo obu aeb eb ko nim nao hende hawao o, Ngaor obun mbib ora ni bember habur, tenaol hambun ibom mbabtas bukl pu kobur obum ni bor kakl, Njem hondoklesi tomb aol is mend bor Wesao Ebe Tangarom yu heben hakl obobur men mbaklaol handae sin, aol ngo obum tenaol hambun wakl Wesao Ebe Tangarom mbabtas buklao ko ni kao njisaol pangowao kisesa.* Luk 3:2-3; Mat 14:33; Mat 16:16; Mat 27:42; Mak 3:11; Njo 12:13 34 Ngub kobur kakl, Nim ngo hondowao sao nim ini bor mbes kao njanda ub, aol ngo obu Wesao Ebe Tangarom men mbaesao kanda obu Ngaoron Isi bor kanda ko Njon Mbabtas Biyao aolom ngub kisesa.* Mat 3:17; Mat 17:5; Mat 27:54
Njisesom obun man pange aol wen mao ham ham bisao o
35 Ngo tomb ekera nan Njon Mbabtas Biyao Aol di obun man pange aol is kab mend di wakl mbini haru hasmi tomb 36 Njonom hindisaol Njises obu harerol pisaol hindisesa. Ngub hondobur Njonom obun man pange aol nda kab bor kakl, Haondaoklaob. Isu ngo pe o Ngaoron Some Sib Hondbao pe kisesa.* Njo 1:29 37 Ngo tomb Njonon man pange aol nda kabom obum ngo kisao o pangaoklbir Njiseson mama taol mi pisbisa. 38 Ngo tomb Njisesom obun ma bor baol munu aol nda kabom obu taol mi ibisbil hondobur, obum mbibi bor kakl, Ibim asao es bib? kisesa. Ngub kisaol mbibim obu bor kakl, Rabae o, nje and awon harilib? kisbisa. Ngub kisbil Rabae ko imbi ngo kisbi on te, aol aondao o kisbisa. 39 Ngo tomb Njisesom mbibi bor kakl, Ibim ni paolaklo panda o hondokl ubuklub kisaol, mbibim and obu haraoklao o hondokl pisbisa. Ngo tomb mbon sam sam bubur 4 kolok pangisaol, mbibi kab Njises daol bao hasmisa.
40 Ngo tomb aol is kab ngo Njon Mbabtas Biyao Aolom kisao nda pangaoklbir Njises taol mi pisbi ndan is mende Simon Pitan haeme Andur sisesa.* Mat 4:18-20 41 Ngo tomb aol Andur ke ngom obun haeme Simon Pita mbes es bu mi po kao kalobur kakl, Naom Karas hend wamao kisesa. Ngub kisao o obum Karas ko imbi ngo kisao on te, Ngaorom Eben Ke Aol kisesa.* Njo 4:25 42 Ngo tomb Andurom obun haeme Simon Pita nda Njises hasaol kemi ibisaol, Njisesom Simon Pita bor kakl, Njonon isi Simon o, mabor njen imbi Sipas lemi kisao o, Ngirik angal kobur Pita sisesa. Ngub kisao o imbi ngon te, Pita obu han ib nao peb se non bi soklao ko imbi karu wisesa.* Mat 16:18; Mak 3:16
Njisesom Pilib Nataniyel kab ubuklub kisao o
43 Ngo tomb Njises obu ekera nan su Kalili bor poklbur kisaon, obum Pilib hasaol hondobur Pilib bor kakl, Njem ni taol mi ib kisesa.* Mat 8:22; Mak 2:14 44 Ngo tomb aol Pilib obun su di Andur hesa Pita kabon su bor was sisaol, mbinin su bombor o Bersara sisesa. 45 Ngo tomb Pilibom Nataniyel es bu hondokl pobur Nataniyel bor kakl, Mbes Moseson manom ke wisao ub di, Ngaoron man mini aol baeben di mbinim aol mend oboklao ko mbuk waeb bu wismisa nda, naom aol ngo obu hondomao ora kisesa. Ngub kobur kakl, Obun imbi Njises, obu Nasarer Njosebon isi hae kisesa. 46 Ngo tomb Nataniyelom Pilib bor kakl, Wao. Njem hobao sao ora mend Nasarer bor pindib paraoklaol hendele be? kisesa. Ngub kisaol Pilibom obu bor kakl, Be? njem obu hendenin ub mban ib kisesa.* Njo 7:41; Njo 7:52
47 Ngo tomb Njises obu hasaol Nataniyel ibisaol hondobur obu bor ngub kisao, Aol ngo obu Isreyel aol ora yaol, obun kone bor kakla lome sao kang mend nao wiyao ora kisesa. 48 Ngub kisaol Nataniyelom burir biyubur obu bor kakl, Njem asub bubur ni njem ngo kal ubi haruklul hendeleb? kisesa. Ngub kisaol Njisesom obun angal ngon ko san lubur kakl, Nje Pilibom ib ko nao hondokl ebe tomb ora, nje is dullub isaon te bor harinda tomb ora hondowao kisesa. 49 Ngo tomb Nataniyelom wakl Njiseson angal ngon ko san lubur kakl, Aol aondao o, heneng ora nje Ngaoron Isi ora hael ol, nje Isreyel tenaol hambunon aol wesmbao aondao ora hael kisesa. 50 Ngub kisaol Njisesom obun angal ngon ko san lubur kakl, Nim nje is dullub isaon te bor haril hondowao ko kao njandal, njem ni hae ub heneng ora mao bembera handal be? kisesa. Ngub kobur kakl, Njem mabor aondao hobao sao ora mend hondoklesi om, njem ngubi tomb ngo handal ub men mbae ora hondoklesi kisesa. 51 Njisesom obu bor ngub kobur kakl, Nim ini bor heneng ora kao njurukl, mabor yu heben kebe kobaklaol hondoklemi tomb Ngaoron angal mini wesao baebenom Aolon Isi Ora obu haklaol yin inin bi hakol hondoklemi ora kisesa.

*1:1: Njo 17:5; 1 Njo 1:1-2; Kao 19:13

*1:3: 1 Kor 8:6; Kol 1:16-17; NjuS 1:2

*1:4: Njo 5:26

*1:5: Njo 3:19

*1:6: Mat 3:1; Luk 1:13-17; Luk 1:76; Luk 3:2

*1:8: Njo 1:20

*1:9: Njo 8:12; 1 Njo 2:8

*1:10: Njo 1:3; Njo 17:25

*1:12: Kal 3:26

*1:13: Njo 3:3-6; Nje 1:18; 1 Pit 1:23

*1:14: Luk 9:32; Njo 2:11; Kal 4:4; Pil 2:7; NjuS 2:14

*1:15: Mat 3:11; Njo 1:27; Njo 1:30

*1:16: Kol 2:10

*1:17: Oro 6:14; Oro 10:4

*1:18: Mat 11:27; Njo 6:46; 1 Tim 6:16; 1 Njo 4:12

*1:20: Njo 3:28

*1:21: Mat 11:14; Njo 6:14; Njo 7:40

*1:25: Mat 21:25; Njo 1:33

*1:27: Njo 1:15; Bis 13:25

*1:28: Mat 3:6; Njo 10:40

*1:29: Njo 1:40; 1 Pit 1:18-19

*1:30: Njo 1:15

*1:32: Mat 3:16

*1:33: Luk 3:2-3; Mat 14:33; Mat 16:16; Mat 27:42; Mak 3:11; Njo 12:13

*1:34: Mat 3:17; Mat 17:5; Mat 27:54

*1:36: Njo 1:29

*1:40: Mat 4:18-20

*1:41: Njo 4:25

*1:42: Mat 16:18; Mak 3:16

*1:43: Mat 8:22; Mak 2:14

*1:46: Njo 7:41; Njo 7:52