Profet Sefanaiago Po Asęai Buku
Hasia nedabo po
Sefanaia agai profet po polobadu gana pusai dao, te king Josaiago te Juda dabego dwai kolesaga augwaligo augwa lotu wabode dodolali sogo pusai dao. (2 Kin Dąį 22 me 23de suao.) Sefanaia agai Juda hanibolo agai augwaligo te dolo meni yai kolesaga tagala po walai dao. Tialima meni yani da, teda Godigo genuai sęgę augwaliba tagala palaibao.
Sefanaiago te po me pusali, te meba kantri we bidi dabego Juda dabe dali boi bidi yali we bidibolo me dene mawaibao po wali. Jerusalem me dolaibao. Tiali goli, te we bidi, augwali homu begelama, tama augwali doloba pai kolesaga wali pai we bidi augwali da bugagia bidaibao. Tama nosali te Jerusalem bugagia ma pedelaibao, tama te doloba pai we bidi augwali tede bidaibao.
Genuai Bidigo bubuga pedelaibao
1
(Dąį 1–3)
Te Genuai Bidigo bubugade agai te we bidi po tų ela mawaibao
1 Te Josaia, te Emongo ogwa, aga te Juda hani we bidigo king bidali sogo, te sogo Genuai Bidi Godigo e po Sefanaiabolo pusa mawai dao. Sefanaia aga te king Hesekia hani kanemede pedelai bidi dao. Kusi te Sefanaiago aya dao, tama Gedalia te Kusigo aya dao, tama Amaria te Gedaliago aya dao, tama Hesekia te Amariago aya dao. * 2 Kin 22:1–23:30; 2 Sto 34:1–35:27
2 Te Genuai Bidigo Sefanaiabolo e tama tiwai po walalio, “Eno tigidali tǫde elalubo nai dabe mu dolaio. 3 Te da, te tigidali bidi dabe, me hasa dabe, me ba dabe, me sųgų dabe, sese tama dao. Tama eno te we bidi tigidali dwai sę emainu ebo nai dabe sese tama silaibao. Te eno tigidali tǫde we bidi sese tama dola silaibao, tama deli me bidigobeo. Ena Genuai Bidi, eno po polo walio.”
4 “Eno te Juda tǫ pedai we bidi, me Jerusalem hanu we bidi dene mawaibao. Tama teyu, eno te tibo god Balba lotu wabo nai dabe sese tama doliyu, me Balgo tigidali pris dabe sese tama doliyu yaibao. Tama te we bidi dabego augwali munu me ma homu kone egobeo. 5 Te eno te we bidi augwali augwa wiegi yai dolaba pai be peduba pelama, tama augwaligo te polua, me giliga, me hǫ dabeba lotu wabo we bidi me dolaibao. Mu tama, we bidi hauwa augwaligo enaba lotu po weyu, e tama po wabo, ‘Mu tamao, dago Genuai Bidi wali pobao,’ po wabo dao. Tiali goli, augwaligo tibo god Molekba lotu wagi peyu, me augwaligo te po ‘Te mu tama,’ po wabo dao, ‘dago god Molek wali pobao,’ po wabo dao. Tialima, eno augwali dolaibao. 6 Te we bidi augwaligo ena tudi ola menama, tama ena wali me asisąma iyu, tama enabolo augwali dodolomainu hanalubo menio. Te eno te we bidi augwali me dolaibao,” Genuai Bidigo te po wai.
7 Tigidali Nai Tonalubo Genuai Bidi Godigo bubuga pąba polo yagasalio. Tialima, dage aga pageba aselama, tama pedauwali pania selama elaluao. Genuai Bidigo aga we bidi elabo dola selama elalubao, te bidi dabego ofa ebo hasa dabe elebo tiwai yaibao. Tama agai meba bidi dabe i wali, te agai ebo sę dabe suagasomainu. Tama agai augwalibolo agai gedude wiegi yai pedalobo kolesaga emainu yao po wali.
8 Genuai Bidigo e tama po wali, “Te eno ena te we bidi ela wialobo bubugade, te eno te kingo ofisa dabe dene mayu, me te kingo wai ogwa dabebolo, me te bulu badu dwai kolesaga wali pabo bidi sese tama dene mena silaibao. 9 Te eno te we bidi augwali te bulu badu we bidigo lotu wabo tiwai ebo we bidi, me nai wi siyu, me bidi ela muyu ebo we bidi sese dene mayu, me te nai wi sai nai dabego augwa genuai bidigo be pągąniyu ebo bidi dabebolo dene mawaibao,” wali.
10 Genuai Bidigo te po wali, “Te bubugade dagego te we bidi augwali te Jerusalem sunumi obo pąde dolalubo suaibao. Augwaligo te Sųgųgo Sunumi wabo, tede tama dagego augwali gela wabo po odaibao. Te dagego te Jerusalemgo Niu Taun we bidigo gela odaibao. Tama dagego mage nai me bulu dude bomonama mu kulukulu wabo odaibao. 11 Te dage te taunde odogo malu bulude bidiyu, te po dabe odobaso da, teda dage gela waibao. Magi baso meni, dagego duga tigidali bisnis bidi dabe isai subaso,” te po wai.
12 “Tama te sogo eno lam selama, tama ena Jerusalem tomoba pelama, tama eno te bidi dabe eno kolesaga godolo isąma ebo bidi dabe bugagia gegegi paibao. Augwaligo homu augwa digi tigidali sę yaibao homu ebao. Tiali goli, menio. Augwaligo te po wali, ‘God da, olo bidibo dao,’ po wali. ‘Agai wiegi yai bidi dabe tau selama, tama agai dwai bidi dabebolo dwai pe mabeo. Tialima, aga tagalao,’ wali. Tialima, eno te bidi dabe augwali dolaibao. 13 Te boi bidi dabego te bage augwaligo nai dabe wi saibao, tama augwaligo be dabe dolaibao. Augwaligo gesi be dabe sę yai goli, augwali te be dabede bidigobeo. Te augwaligo ni wain bulaiba, tiali goli augwaligo te ni du sogobeo, tama augwaligo te wain wę me geselegobeo,” Genuai Bidigo te po wai.
14 Genuai Bidigo agai po tų yabo te bubuga te pąde dao, tama te sogo pąde polo pedelaibao. Te dwai bubugade da, te bomai ami bidi dabe tagalao, augwali me wi dwai mu elama, tama gela geninama mu waibao. 15 Tama te sogo Genuai Bidigo moni sębę pebeli diliba mu pedelaibao, tama te we bidigo homu sęgę elama, tama augwaligo homu dwai yaibao, tama te nai dabe sese tama dola silaibao. Tama te pǫ dabego giliga halua siyu, te dwai tį be elama, tama geninama mu hulia saibao. 16 Tama te bubugade te biugel bu weyu, me te ami bidi dabego hae weyu yaibao, te augwaligo te bomai obo elalubo taun obo aluyu, me te tonalubo bidi wasman dabego bobobage be dabe aluyu yaibao.
17 Genuai Bidigo e tama po wali, “Te tǫde we bidi dabego ena Genuai Bidi dali dwai sę yalio. Tama tibaso, eno haniani dwai dene augwalide pedelemainu ilama, tama augwali te gedu widai bidi dabego sunumi gege bilibo tiwai bilaibao, tiali goli te wi pabo tų menio. Tama augwaligo kaneme te wę tiwai gelama, tama augwali isaibao. Tama augwaligo tigi dabe te tǫde te yowi di danamu pabo tiwai damuaibao,” Genuai Bidigo te po wai.
18 Tama te bubugade Genuai Bidigo sębę hania haninama, mu suaibao. Tama augwaligo silva me gol dabego augwali tau me sogobeo. Mu menio. Genuai Bidigo sębę te dwai isi tiwai pedelama, tama tigidali tǫ dela silaibao. Tama deli sogo tama agai tǫde we bidi sese tama mu silaibao.