30
Genuai Bidigo Isip bulu dolaibao
1 Genuai Bidigo enabolo e tama po walali, 2 “Tǫde bidi, eno homugo nago ena God Genuai Bidigo po pusumainu homu ebao. Nage gela bomonama mu olama, tama hobede mu dao e po wao, 3 ‘Pąde tama dwai sogo pedelaibao. Te da, te Genuai Bidigo tigidali we bidibolo dene mabo sogo pedelaibao. Te da te pǫ pedalobo genuai sogo yaibao, tama te sogo te we bidi hauwa dolobo sogo pedelaibao. 4 Tama te sogo te boi bidi dabego te Isip dabe dali boi hwį yagasaibao. Tama genuai sęgę te Sudan we bidiba pedelaibao, te Isip saut badu elalubo distrik dao. Te boi bidi dabego Isip we bidi hauwa elama, isila silama, tama te kantri dolama, tama Isip dabego mone me doado bage selama, tama augwa kantriba selasa paibao,’ te po wao,” wali.
5 “Tama te hwįbode me Isip amigo abelali bage, te Sudan hani ami bidi hauwa, me Lidia, me Libia, me Kup, me gasa hani bidi me, augwali te hwįbode te Isip bage dali isaibao,” wali.
6 “Tama ena Genuai Bidi eno po genina ma weyu, te po obao,
‘Te u not badu taun Mikdoldu gagalama,
tama taun Aswan te saut badu elalubo
buluba usu nigi paibao,
te boi bidi dabego te Isip dabe tau siyu,
hwįbo bidi dabe sese tama ela silaibao.
Te Isip dabe augwaligo augwa bomode
wiegi yai homu pemene mu ebo dao.
Tiali goli, te bomo te mu tama sia saibao.
Te da God Genuai Bidi eno po dao.
7 Te eno Isip dabego tǫ dolaibao,
te dolobo sę genuai mu yaibao,
tama eno agai taun dabe mu dolaibao.
8 Te eno Isip dabego nai dabe sese tama isi ulama,
tama te Isip dabe tau sabo sę ebo
bidi dabe me dolaibao.
Tama te Isip dabe augwaligo e tama bugagia koneaibao,
ena deli naga ena Genuai Bidi te yaba
homu yaibao,’ te po obao,” wali.
9 “Te Sudan dabe augwali bugagia bidiyu, augwaligo homugo magi sę me augwalide pedalogobe homu te ebao. Tiali goli, eno te Isip bulu dolobode, teda eno te bidi dabe Sudanba te geba sipdu pomainu tagala palaibao. Augwali te Nail ąį daide te sipdu pelama, tama augwaligo te we bidibolo eno te Isip dabe dali yali sę po pusaibao. Tama te Sudan dabe augwali noma dwai mu saibao. Te tamadi tama eno te te tama tiaibao,” wali.
10 “Ena God Genuai Bidi,
eno po genina ma weyu, te po obao,
te eno te king Nebukatnesar aga
ami dali augwali aselama,
augwali Isip dabego mone me tigidali nai dabe
somainu sula tagalaibao.
11 Te Babilon dabe augwali te bidi hani dwai mu dao,
te homu dene isąbo bage dao.
Tama augwali aselama, tama Isip
mu tama dolagasaibao.
Te augwaligo augwali te bainat hwągo elama,
tama isai bidi dabego tigi te Isip bulu
tǫde mu pągąna paibao.
12 Tama eno te wę Nail sula somainogo ilaibao.
Tama eno gasa kantri bidi dabego
Isip bulu sese dolomainu ilaibao.
Tama bidi dwai dabego augwaligo
te Isip dabego tǫ saibao.
Te da Genuai Bidi eno po dao.”
13 “Ena Genuai Bidi eno po genina ma weyu, te po wali. Te eno te taun Memfis te Isip bulude te tibo god dabe piksa noma sese tama mu silaibao. Te eno Isip dabego king sela sąnama, tama Isip dabego king meni emainu yaibao. Tama eno te Isip dabe augwali wi dwai mu emainu ilaibao. 14-16 Tama Isip bulu sese tama isi ula silaibao. Tama eno u saut badu te Isip bulude te olo bulu pedalomainu yaibao. Tama taun Soan te not badu te bulu sese tama isi ula silaibao. Tama te boi bidi dabego te taun Tebes bagulali obo aluama, tagalaibao. Tama we bidi hauwa elama, silaibao. Eno taun Pelusium sębę ebao, te da te Isip dabego bomai taun dao, tama eno aga dene genuai menama, tama augwali sęgę me dene genuai mu saibao. Tama eno Memfis dabebolo sęgę sesemane sogo dene mawaibao. 17 Tama te boi bidi dabe augwaligo te taun Heliopolis me Bubastis taun gesi bidi dabe sese tama ela silaibao. Tama augwaligo te taun side we bidi dabe sese nogo bono dunama, tama gasa kantriba kalabus igi paibao. 18 Te Isip dabe augwa bomode augwali gana peyu yai da. Tiali goli, eno augwaligo bomo sese silimainu yaibao. Tama te sogo naga te taun Tapanesde hulia saibao. Tama genuai pǫgo te Isip bulu tigidali tama mesega saibao. Tama te boi bidi dabego te Isip bulude tigidali taunde we bidi dabe selama, tama augwali gasa kantriba kalabus igi peyu, odasa paibao. 19 Tialima, te tama kolesagago eno Isip dabe dene mawaibao. Tama augwaligo e tama bugagia koneaibao, ena deli naga te Genuai Bidi te yabao olama koneaibao.” Genuai Bidigo te po wali.
Isip king bidigo bomo sia sali
20 Te hasia wabo poluade, te dei namba 7de, te kibu be 11 wabo, te kibu bede da kalabuside bidibadi Genuai Bidigo enabolo te po walali, 21 “Tǫde bidi, eno Isip bulu king bidigo nogo aboai dao. Tama bidi mego agai nogo pobilibeo, me te ni name munama, kębeo. Te nogo bomo ma elama, tama te bainat ma nogo tulama hwįmainu me ebeo. 22 Tama tialima, God Genuai Bidi eno e po te obao, eno Isip king bidi dali boi bidi te ebao. Tama eno agai nogo si tama togolama tagalaibao, te hasia aboai nogo dali, te wiegi yai nogo dali tama togwa paibao. Tama te bainat agai nogode honoga pelama, tulaluaibao. 23 Tama eno te Isip we bidi dabe tedela palama, te gasa kantri dabeba sela sąwaibao. 24 Tama tialima, eno Babilon king bidigo nogo si bomo ilama, tama ena bainat hwą te agai nogoba muaibao. Tiali goli, eno Isip king bidigo nogo si tama togwa sąwaibao, tama aga genuai dene mu saibao. Tama Babilon king bidigo gedude aga hwąwa dwai mu waibao, te bidi me isainogo wabo tiwai yaibao. 25 Mu tamao, eno agai bomo sela sąnama, tama eno Babilon king bidigo bomo emainu ilaibao. Eno ena bainat te Babilon kingbolo mawaibao, tama agai Isip bidi dabe elama isilaibao. Tama te sogo te Isip dabe augwaligo bugagia koneaibao, ena deli naga ena Genuai Bidi da olama, koneaibao. 26 Tama eno te Isip dabe sela sąnama, tama augwali te tedela pelama, augwali te gasa kantri dabeba subigila bidigi paibao. Tama te sogo augwaligo bugagia koneaibao, ena deli te Genuai Bidi dao, te koneaibao,” wali.